Free Web Hosting Provider - Web Hosting - E-commerce - High Speed Internet - Free Web Page
Search the Web

 

Franjevački samostan u Fojnici Franjev.samostan

Home

Webmaster: Marko Banović

Centar za medicinsku rehebilitaciju u Fojnici

Dzenis Odobashich.jpg (5875 bytes)

Ahdnama sultana Mehmeda II el Fatiha izdana Franjevcima u Milodraževu godine 1463. Samostan Fojnica

Božićna poslanica 2001.:

Fra Anđelo Zvizdović.jpg (21022 bytes)  

U spomen fra Anđelu Zvizdoviću i povratku fojničana

Dragi naši fojničani ovdje u Fojnici i diljem svijeta!

    U nekoliko zadnjih godina, mi fojnički franjevci, pišemo vam božićnu čestitku u kojoj vas upoznamo s najvažnijim događajima u vjerskom životu nas fojničkih katolika Hrvata. I ove godine ćemo to učiniti, ali na jedan pomalo drugačiji način.

    Naime, prije tri godine prof. Franjo Marić u Zagrebu je izdao knjigu pod naslovom: «Hrvati-katolici u Bosni i Hercegovini između 1463. i 1995. godine». Prema ovoj knjizi mi smo napravili kratki pregled o broju Hrvata u BiH, također o broju drugih koji žive u BiH, a posebnu pažnju, svakako, posvetili smo našoj Fojnici. I na kraju donijeli smo podatke iz 1993. godine i tako sve do kraja 2000. godine.

    Cilj nam je učiniti vidljivim, to jest jasno pokazati kako su Hrvati i katolici u BiH živjeli odvajkada, kako su kroz dugu povijest bili ponekad brojni i jaki, ponekad malobrojni i nejaki, uvijek postojali i opstajali, ne doduše u svim krajevima, ali u Fojnici uvijek.

    Sada malo zavirimo u prošlost:

    Iz doba prije pada Bosne pod tursku vlast nemamo, na žalost, točnih brojčanih podataka, ni svjetovnih ni vjerskih, o broju stanovnika na tim prostorima. On se ipak može približno utvrditi iz turskih statistika, koje odmah na početku turske vladavine navode broj muslimana i kršćana u pojedinim pokrajinama. Na osnovi tih statistika te broja obraćenih bogumila i njihovih ostataka prije pada Bosne može se približno izračunati broj stanovnika na prostorima današnje BiH. «U prvoj polovici 15. st. Bosna je uživala veliko ekonomsko blagostanje, pa je broj pučanstva morao biti dosta velik. Padom Bosne godine 1463. i sljedećih godina iselio se ili je bio odveden u ropstvo znatan broj bosanskih Hrvata. Usto je u neprestanim ratovima koncem 15. i tijekom 16. st. dobar broj bosanske mladosti izginuo. Prema tome, prije konca 16. st. Bosna nije dosegla onaj broj pučanstva koji je imala prije 1463. godine. Polazeći od toga stajališta, a koristeći se turskim i drugim statističkim podacima iz 15., 16., i početka 17. st., smatramo da je u današnjoj BiH, prije pada pod tursku vlast, moralo biti od 850.000 do 900.000 stanovnika. Od toga je pravih, etničkih Srba u Podrinju, zajedno s kojom doseljenom srpskom obitelji u Travunji i drugdje, moglo biti oko 3% ili nešto preko 25.000 duša. Tri četvrtine tih Srba slijedile su pravoslavnu vjeru, a otprilike jedna četvrtina pripadala je bogumilskoj sljedbi. U Duklji i Travunji bilo je pravoslavnih Vlaha i popravoslavljenih Hrvata oko 4%, tj. oko 30.000 duša. Sve drugo pučanstvo BiH bilo je etnički hrvatsko, i to 80.000 do 90.000 vjernika bogumilske crkve i oko 750.000 katolika, naime starih sljedbenika katoličke crkve i novoobraćenih bogumilskih vjernika.

Božić - "ponoćka" 2001.    Božić - "ponoćka" 2001.

    Prema turskim službenim defterima, koji su do danas u originalu sačuvani u Carigradu, 1477. godine, dakle 14 godina poslije pada Bosne, u Foči, sjedištu turskog sandžaka koji je obuhvaćao Hercegovinu, bilo je 227 kršćanskih kuća, 33 odrasla neoženjena muškarca i 5 udovica, a samo 3 muslimana. Tada su katolici u Foči obavljali vjersku službu u lijepoj romaničkoj crkvi iz XII. stoljeća. Ona je 1506. godine pretvorena u Carevu džamiju, koja i danas postoji. U fojničkom kraju (Hvojnici) bilo je 1469. godine 329 obitelji 20 neoženjenih stanovnika. Na području Prače, koja se spominje u poznatoj Povelji Bele IV. iz 1244. godine kao «biskupija Prača u župi Borac», u 1469. godini bile su 74 obitelji i 15 neoženjenih. Olovo je 1469. godine imalo 126 kršćanskih obitelji i 30 neoženjenih. U olovskom kraju te se iste godine spominje pazar Žrnovica (koja danas ne postoji), a imala je 38 obitelji i 3 neoženjena, te selo Knežina, kasnije Tekmir a danas Šahbegovići pod Romanijom s 13 obitelji i 2 neoženjena muškarca. Oko 5 km sjeverno od ušća Žepe postoji i danas selo Vratar, koje je 1469. godine imalo 32 obitelji i 4 neoženjena stanovnika. Grad Foča (Hotča) je 1469. godine imao 192 obitelji i 70 neoženjenih. Veleposlanik Francuske u Carigradu Filip Di Fren-Kane prošao je kroz Foču 20. siječnja 1573. te između ostalog zapisao i to da su «svi kršćani iz ovoga mjesta prešli na tursku vjeru».Pazar Čajniče je 1477. godine imao 190 obitelji i 5 neoženjenih stanovnika.» Goražde je 1469. godine imalo 144 obitelji i 115 neoženjenih, a te iste godine Ustikolina je imala 60 obitelji i 21 neoženjenog muškarca. Godine 1477. Ustikolina je imala 82 kršćanske obitelji i 11 neoženjenih kršćana. U nevesinjskom kraju naselje Biograd je 1469. godine imalo 132 obitelji i 24 neoženjena. U gatačkome kraju spominju se mjesto i trg Cernica, koja je 1469. godine imala 81 obitelj i 18 neoženjenih. U mostarskom kraju trg Mostar imao je 1477. godine 19 kršćanskih kuća i l neoženjenog stanovnika, a 1519. godine Mostar je imao 75 kršćanskih i 19 muslimanskih obitelji. U vi-sočkom kraju su 1485. godine bile 232 kršćanske obitelji, 12 neoženjenih muškaraca i samo 7 muslimana. Travnik je 1485. godine imao 36 kršćanskih ili muslimanskih, Maglaj-tvrđava te iste godine imala je 90 obitelji, selo Maglaj 32 obitelji. Prema istom izvoru Maglaj su tada naseljavali «Vlasi koji dolaze izvana i tu se nastanjuju».U Hlevnu (Livnu) je 1485. godine bilo 37 kršćanskih obitelji i 26 stanovnika bez stalnog boravka. Dakle, nije bilo niti jedne muslimanske kuće. Godine 1516. Livno je imalo 63 kršćanske obitelji, 5 samaca i samo 2 muslimanske obitelji. U Travniku je 1489. godine bilo 36 kršćanskih i 11 muslimanskih kuća, a 1516. godine Travnik je imao 20 muslimana (6 neoženjenih), 8 muslimana nomada te 32 kršćanske kuće i 28 neoženjenih kršćana. Prema defterima iz 1528./29. Travnik je imao 44 kršćanske kuće i 28 neoženjenih kršćana, 20 muslimana, 6 neoženjenih muslimana. Isti defter donosi i popis sela u Lašvanskoj nahiji s brojem muslimana i kršćanskih kuća (ali ne i brojem kršćana po selima), vrste imanja, a navodi i prihode s imanja za svako selo. U svim selima pored katolika živi i manji broj muslimana. Budući su sva sela naseljena i muslimanima, možemo sa sigurnošću tvrditi da to nisu muslimani pridošlice koji su nastanjeni u gradu, nego uglavnom domaći ljudi koji su prešli na islam. U Dlamoču (Glamoču) su 1516. godine bile 32 obitelji i 8 samaca u pet sela. Iste godine Kupres je imao 79 obitelji i 17 neoženjenih u 12 sela.

    Prema turskom službenom defteru iz 1489. godine, koji se i danas čuva u Carigradu, te je godine u Bosanskom sandžaku, koji se protezao od Novog Pazara do Sane i od Ivan-planine do Maglaja, bilo kršćana: 25.068 obitelji, 1.332 udovice i 4.026 neoženjenih, a muslimana: 4.485 obitelji i 2.348 neoženjenih. Današnji neki povjesničari obično smatraju da su tadašnje bosanske obitelji prosječno imale 5 članova. Tako bi godine 1489. u Bosanskom sandžaku bilo 130.698 kršćana ili 80,07%, a muslimana 24.773 ili 19,93%.Budući da se tada u Bosni živjelo zadružno, a na osnovi podataka koje imamo za katoličke obitelji iz 17. i 18. stoljeća može se broj tadašnjih bosanskih obitelji množiti s 8 članova. Godine 1489. bilo bi u bosanskom sandžaku: 205.902 kršćana ili 84,42% i 38.228 muslimana ili 15,58%.

    Broj obitelji po vjerama prema defterima, koje je proučio povijesni statističar, carigradski sveučilišni profesor Omer Lufti Barkan, i objelodanio 1950. godine u djelu Les deportations (str. 67.-131.), u bosanskohercegovačkim sandžakatima 1528./29. godine bio bi sljedeći:

Sandžak

Broj muslimanskih obitelji

Broj kršćanskih obitelji

Svega

Bosna

16.935

19.619

36.554

Zvornik

2.654

13.112

15.766

Hercegovina

7.077

9.588

16.665

Ukupno

26.666

42.319

68.985

     Sada ćemo pažnju usmjeriti na našu Fojnicu.

    1600. godine u naselju, okolici i u pokrajnim selima bilo je 3.000 katoličkih kuća s 12.000 duša. Krizmano je više od 3.000 osoba.

    U samostanu je živjelo 15 fratara: 10 svećenika, 3 klerika i 2 obraćenika. Postojala je crkva Duha Svetog s dobro opskrbljenom sakristijom.

    Godine 1623. franjevačka provincija Bosna Srebrena imala je: 17 samostana, 11 kapela, 23 župe i 276 franjevaca u Bosni, te 25 koji su službovali u Bugarskoj, a 53 studirali u Italiji i Mađarskoj. Provincija je imala ukupno 355 članova. Samostani su slijedeći: Zaostrog, Živogošće, Makarska, Imotski, Visovac, Rama, Kreševo, Fojnica (32 franjevca koji služe 9 župa), Visoko, Kraljeva Sutjeska, Olovo, Srebrenica, Gradovrh ili Gornja Tuzla, Donja Tuzla, Modriča, Velika i Našice.

    Prema izvještaju fra Tome Ivkovića između 1623. i 1630. godine u Fojnici je bilo 147 krizmanih osoba.1649. broj krizmanih u Fojnici je bio 171. 1675. godine župa Sveti Duh u Fojnici (ukrašena crkva i uz nju fratarski samostan) brojala je 400 vjernika, a broj krizmanih bio je 230.

    Koncem 1737. godine fra Mato Delivić, biskup i prvi apostolski vikar u Bosni iznosi nam podatke o župi Fojnica navodeći pri tom i neka mjesta iz te župe. Evo toga izvješća:

Kako piše ime naselja u dokumentu Broj kat. obitelji Broj katolika Ime naselja
Foiniza 82 497 Fojnica
Tiessilo 10 48 Tišilo
Bistriza 6 40 Bistrica
Sellacovich 2 15 Selakovići
Luciza 3 18 Lučice

     Prvu vrlo iscrpnu statistiku o katolicima u Bosni načinio je biskup fra Pavo Dragičević iz Fojnice. Tri je izvješća poslao Propagandi u Rim, a najvažnije i najopširnije je ono prvo, od 29. veljače 1744. godine. Župa Fojnica imala je tada 3 naselja sa 115 katoličkih obitelji i 568 katolika, a od toga su bile 433 odrasle i 135 maloljetne osobe. Naselja mjesta s katoličkim pukom bila su:

Kako piše u dokumentu ime naselja Broj kat. obitelji Broj odraslih osoba Broj maloljet. osoba Ukupno osoba Ime naselja
Foiniza 96 337 110 447 Fojnica
Bistriza 6 27 10 37 Bistrica
Selachovichi 2 16 7 23 Selakovici
Tissilo 11 46 15 61 Lišilo

     Godine 1771. imamo izvješće biskupa Marijana Bogdanovića iz Kreševa. Župa Foiniza (Fojnica) imala je tada 7 naselja sa 168 katoličkih obitelji i 940 katolika, a od toga bilo je 627 odraslih i 313 maloljetnih osoba.

Kako piše u dokumentu ime naselja Broj kat. obitelji Broj odraslih osoba Broj maloljet. osoba Ukupno osoba Ime naselja
Foiniza 109 357 160 517 Fojnica
Sebiexich 9 49 34 83 Sebežić
Oraovo 14 48 34 82 Oraovo
Gvoschiani 3 11 3 14 Gvozdjani
Selakovichi 5 22 9 31 Selakovići
Bistri za 8 45 11 56 Bistrica
Tiesilo 20 96 51 147 Tješilo

    Biskup fra Marko Dobretić donosi nam izvješće prema kojemu je 1777. godine u župi Duha Svetog u Fojnici bilo: 256 krštenih, 40 vjenčanih, 130 umrlih, 796 odraslih, 373 djece, ukupno 1.169 a kuća 214. Prema šematizmu franjevačke provincije Bosne Srebrene za 1856. godinu imamo slijedeće podatke za župu Fojnica:

Naseljeno mjesto Broj kat. obitelji Broj katolika Naseljeno mjesto Broj kat. obitelji Broj katolika
Fojnica 221 801 Ostružnica 28 108
Banja 7 66 Otigošić 14 70
Bistrica 50 213 Ponjušina 4 24
Cemernica 4 22 Prokos 10 37
Didov-do 8 44 Putnjevača 3 13
Gvoždani 16 200 Ragale 16 71
Gradina 5 21 Selakovići 11 68
Karač 3 16 Tješilo 37 154
Luka 3 17 Vladići 3 13
Mujakovići 5 44 UKUPNO 448 2.002

...a godine 1864.:

Naseljeno mjesto Broj kat. obitelji Broj katolika Naseljeno mjesto Broj kat. obitelji Broj katolika
Fojnica 204 809 Pazarnica 4 16
Banja 5 51 Ponjušina 3 14
Bistrica 47 216 Prokos 3 11
Borak 1 5 Putljevače 2 15
Cvietovnja 7 44 Ragale 14 78
Djedov-Doh 8 47 Ravna 2 10
Gvozdjani 19 146 Selakovići 10 63
Gradina 4 23 Šavnik 7 32
Luka 4 19 Šćitovo 19 111
Mujakovići 4 36 Tješilo 35 118
Obojak 4 19 Vladići 1 7
Ostružnica 23 130 Zarastin 1 4
Otigošić 9 45 UKUPNO 440 2.069

     Godine 1877.:

Naseljeno mjesto Broj kat. obitelji Broj katolika Naseljeno mjesto Broj kat. obitelji Broj katolika
Fojnica 199 813 Pazarnice 4 16
Banja 3 31 Ponjušina 3 19
Bistrica 47 211 Putljevače 3 13
Cvietovnja 7 41 Ragale 15 91
Djedov-Doh 4 26 Ravan 1 6
Gvozdjani 23 189 Selakovići 8 53
Gradina 3 22 Savnik 6 42
Lučice 6 26 Šćitevo 23 123
Luke 5 26 Tiešilo 48 166
Mujakovići 4 40 Tesače 4 25
Obojak 4 13 Prokos 2 19
Ostružnica 28 158 Zarastin 2 10
Otigošić 11 67 UKUPNO 463 2.246


 

 

 

 

 

 

 

 

   

    Prema podacima iz Vrhbosanske nadbiskupije za 1885. godinu u Fojnici je bilo 2.665. katolika. Tablica daje detaljnije podatke, a ona izgleda ovako:

Naseljeno mjesto Broj katolika Naseljeno mjesto Broj katolika
Fojnica 920 Ostružnjica 177
Banja 73 Otigošić 76
Bistrica 240 Pazarnice 7
Cvietovnja 101 Ponjušina 36
Djedov dol 69 Prokos 19
Gradina 53 Putljevača 14
Gvoždjani 195 Ragala 86
Lučice 26 Selakovići 62
Luke 39 Šavnik 58
Mujakoviči 56 Šćitovo 135
Obojak 26 Tješilo 170
Tesače 17 Zarastin 10

     1932. godine statistika župe Fojnica izgleda ovako:

Župa Fojnica (3.303 katolika)

Naseljeno mjesto Broj katolika Naseljeno mjesto Broj katolika
Fojnica 595 Banja 76
Ostr. Citonja 99 Pridola -
Podcitonja, Zapada 100 Bistrica 169
Nadbare 291 Gojevići 187
Ragle 69 Bakovići 219
Obojak 43 Božici 39
Mujakovići 90 Lužine 67
Merđanići 21 Ponjušina (Gvožđani) 106
Čemernica 2 Otigošće 230
Tješilo 227 Djedin do 239
Selakovići 36 Sćitovo 4
Savnik 51 Sitišće 31
Brdo i Lučice 104 Poreće 36
Korita 15 Rajetići 101
Gradina 56 - -

    U podacima Vrhbosanske biskupije za 1961. godinu imamo slijedeću statistiku:

    Župa Fojnica (4.293 katolika)

Naseljeno mjesto Broj katolika Naseljeno mjesto Broj katolika
Fojnica (grad) 301 Bakovići 193
Prokos (Gradina, Ragale, Mujakovići, Kazijevići, Carev Do, Paljike) 387 Tetima (Lučice, Korita, Banja, Zarastin, Selakovići, Šavnik, Drin, Putjevača, Brdo) 447
Šćitovo (Polje, Lopar, PoraČBj Rajekići, Duge Njive, Cajire, Mlakve, Krčevine 421 Ostružnica (Zapada, Selišće, Podcitonje, Madbare 371
Ostružka Citonja, Puljići, Sitišće 250 Tješilo (Plane, Tesače) 297
Bistrica, Dugo Brdo 272 Bakovićka Citonja (Zgonovi, Crvene Zemlje) 214
Djedov Do-Kamenik 182 Otigošće 285
Gojovići 306 Ponjušina, Pijaca 158
Lužine, Božici 209 - -

    1974. godine u župi Fojnica broj katolika iznosio je 5.142., privremeno odsutnih bilo je 110.

    Zanimljiv je podatak iz šematizma franjevačke provincije Bosne Srebrene za godinu 1887. u kojoj se nalazi statistika samostana Fojnica i njemu pripadajući župa. Evo kako on izgleda:

    Samostan Fojnica i samostanske župe:

Župa Broj katolika Broj pravoslavaca Broj muslimana Broj Židova
Fojnica 2.398 11 1.953 8
Brestovsko 1.607 1.398 4.253 147
Busovača 2.495 435 2.019  

 

Gornji Vakuf 3.177 21 3.124  

 

Bugojno 3.715 2.349 5.515 29
Gromiljak171 916 11 817  

 

Rastovo 241 86 193  

 

Golobrdo 928 113 1.579  

 

    Prema istom šematizmu ali za godinu 1906. tablica izgleda ovako:

    Samostan Fojnica i samostanske župe:

Župa Broj katolika Broj pravoslavaca Broj muslimana
Fojnica 3.376 612 1.517
Brestovsko 1.702 75 1.480
Busovača 3.419 612 nema podataka
Gornji Vakuf 3.800 28 3.260
Bugojno 5.761 6.328 7.692
Gromiljak (Coll. ord.) 874 256 2.006

    U Fojnici bilo je 19 Židova, u Busovači 19 Židova, 7 evangelika i u kapelaniji Gromiljak 10 Židova.

    1935. godine samostan i župa Fojnica imala je 3.540 katolika, a broj muslimana iznosio je 2.564. Godine 1963. broj vjernika u župi Fojnica se povećao i iznosio je 4.530. 1974. godine župa Fojnica brojila je 4.950 katolika, 1989. godine broj je iznosio 5.223.

    Hrvati-katolici u Bosni i Hercegovini između 1463. i 1995. godine

Godina popisa Broj Hrvata-katolika Godina popisa Broj Hrvata-katolika
1463. 750.000 1877. 196.024
1528. 360.000 1879. 210.211
1624. 300.000 1885. 265.778
1655. 113.383 1895. 334.142
1675. 124.066 1910. 442.197
1743. 39.942 1921. 453.617
1768. 60.061 1931. 547.949
1779. 76.737 1948. 614.123
1786. <